„Ānanda, postoji pet struna zadovoljstva čula. Kojih pet? Oblici dostupni oku, za kojima se žudi, poželjni, primamljivi, dopadljivi, povezani sa željom za zadovoljstvima čula i podsticajni za strast. Zvuci dostupni uhu… Mirisi dostupni nosu… Ukusi dostupni jeziku… Dodiri dostupni telu, za kojima se žudi, poželjni, primamljivi, dopadljivi, povezani sa željom za zadovoljstvima čula i podsticajni za strast. To je pet struna zadovoljstava čula. A prijatnost i radost koji nastanu na osnovu tih pet struna zadovoljstva čula jesu zadovoljstvo čula. Ako bi neko rekao: „To je najveće zadovoljstvo i radost koju doživljavaju bića”, ne bih se sa njim saglasio. A zašto? Zato što postoji druga vrsta zadovoljstva, uzvišenija i tananija od tog zadovoljstva. Koja je to druga vrsta zadovoljstva? Tako, Ānanda, sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, monah ulazi i ostaje na prvom stupnju zadubljenja, koji je praćen usmerenom mišlju i istraživanjem, uz ushićenje i zadovoljstvo rođeno iz osame. To je druga vrsta zadovoljstva, uzvišenijeg i tananijeg od prethodnog zadovoljstva. Ako bi neko rekao: „To je najveće zadovoljstvo i radost koju doživljavaju bića”, ne bih se s njim saglasio. A zašto? Zato što postoji druga vrsta zadovoljstva, uzvišenija i tananija od tog zadovoljstva. Koja je to druga vrsta zadovoljstva? Tako, Ānanda, smirivanjem usmerene misli i istraživanja monah ulazi i ostaje na drugom stupnju zadubljenja, koji karakterišu kako samopouzdanje i sabranost uma, oslobođenog usmerene misli i istraživanja, tako i ushićenje i zadovoljstvo rođeni iz koncentracije. Koja je druga vrsta zadovoljstva? Tako, Ānanda, sa slabljenjem ushićenja monah ostaje spokojan, svestan i s jasnim razumevanjem, sa fizičkim osećajem zadovoljstva. Monah ulazi i ostaje na trećem stupnju zadubljenja, o kojem plemeniti kažu: „Srećan je čovek ispunjen spokojstvom i svesnošću.” Koja je to druga vrsta zadovoljstva? Tako, Ānanda, napuštanjem zadovoljstva i bola, kao i ranijim nestankom radosti i žalosti, monah ulazi i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja, koji nije ni bolan ni prijatan, a čini ga čista svesnost, zasnovana na spokojstvu.