„Prijatelju, kada čovek sa mrljama ne razume onako kako zaista jeste: ’U meni postoje mrlje’, može se očekivati da neće biti nadahnut, neće uložiti napor ili probuditi energiju da napusti te mrlje, te da će umreti sa strašću, mržnjom i obmanutošću, sa mrljama, uprljanog uma. Zamisli bronzanu posudu koja je donesena sa pijace ili iz kovačnice prekrivena prašinom i prljavštinom, a vlasnik je onda niti koristi niti je očisti, već je ostavi u nekom prašnjavom kutku. Hoće li vremenom ta bronzana posuda postati još prašnjavija i prljavija?” „Hoće, prijatelju.” „Isto tako, prijatelju, kada čovek sa mrljama ne razume onako kako zaista jeste: ’U meni postoje mrlje’, može se očekivati da neće biti nadahnut, neće uložiti napor ili probuditi energiju da napusti te mrlje, te da će umreti sa strašću, mržnjom i obmanutošću, sa mrljama, uprljanog uma. Prijatelju, kada čovek sa mrljama razume onako kako zaista jeste: ’U meni postoje mrlje’, može se očekivati da će biti nadahnut, uložiti napor i probuditi energiju da napusti mrlje, te da će umreti bez strasti, mržnje i obmanutosti, bez mrlja, neuprljanog uma. Zamisli bronzanu posudu koja je donesena sa pijace ili iz kovačnice prekrivena prašinom i prljavštinom, a vlasnik je onda očisti, ne ostavi je u nekom prašnjavom kutku. Hoće li vremenom ta bronzana posuda biti još čistija i blistavija?” „Hoće, prijatelju.” „Isto tako, prijatelju, kada čovek sa mrljama razume onako kako zaista jeste: ’U meni postoje mrlje’, može se očekivati da će biti nadahnut, uložiti napor ili probuditi energiju da napusti te mrlje, te da će umreti bez strasti, mržnje i obmanutosti, bez mrlja, neuprljanog uma.